Dekarbonizacija poslovanja i cirkularna ekonomija
29.09.2026 / 12:57 | Aktualizováno: 29.09.2026 / 13:08
Stvaranje podsticajnog poslovnog okruženja kroz saradnju sa javnim sektorom – ova i druga srodna pitanja iz oblasti upravljanja otpadom i cirkularne ekonomije bila su tema razgovora u Privrednoj komori Srbije (PKS) prošle nedelje. Ambasada Republike Češke u Beogradu, u saradnji sa PKS i u okviru projekta Ministarstva spoljnih poslova Republike Češke za podršku Agendi 2030, organizovala je u Beogradu tematski seminar čiji je cilj bio prenošenje iskustava u oblasti upravljanja otpadom. Poseban fokus bio je na mehanizmima uspostavljanja i funkcionisanja sistema za sakupljanje proizvoda na kraju njihovog životnog veka u okviru proširene odgovornosti proizvođača (EPR), i to za ambalažu, gume i elektronski otpad, kao i na pripremama za uvođenje EPR sistema za otpadni tekstil. Teme seminara bile su i cirkularna ekonomija, kao i finansijski instrumenti za podršku dekarbonizaciji industrije.
Češka iskustva, osnovni pravni i strateški okvir upravljanja otpadom, kao i postupanje sa otpadom kroz materijalnu i energetsku valorizaciju i odlaganje pojedinih vrsta otpada i proizvoda na kraju životnog veka, koje je srpska strana odabrala kao glavne teme za diskusiju tokom seminara, predstavio je Jaromir Manhart, ekspert Državnog fonda za zaštitu životne sredine Republike Češke (SFŽP ČR). Tokom svog izlaganja ohrabrio je Srbiju da nastavi sa razvojem sistema upravljanja otpadom i istakao da su među ključnim preduslovima modernizacije intenziviranje napora na primarnom razvrstavanju otpada i odvojenom sakupljanju biootpada. Prema njegovim rečima, upravo u tim oblastima postoji značajan prostor za dalji razvoj sistema upravljanja otpadom i primenu iskustava iz Republike Češke. Takođe je naglasio značaj projektnih aktivnosti namenjenih komunalnim službama, posebno u uspostavljanju sistema prikupljanja otpada, kao i razvoja mreže reciklažnih dvorišta i centara za sakupljanje otpada, kojih u Srbiji i dalje nema dovoljno. Seminar je time delimično povezao i teme koje su bile predmet nedavne posete srpske delegacije Republici Češkoj početkom septembra 2026. godine, realizovane u okviru projekta ekonomske diplomatije (PROPED).
Jaromir Manhart je dalje naglasio važnost procesa pristupanja Evropskoj uniji i samog članstva u EU za pokretanje promena u Češkoj. Istakao je da bez finansijske podrške iz Brisela Češka ne bi bila u mogućnosti da ostvari tako brz napredak u ovoj oblasti kakav je danas vidljiv.
Na temu finansiranja nadovezao se Jirži Jirasek iz kompanije Aspiro, koji je predstavio iskustva sa modelima finansiranja mera za smanjenje emisija. Ukazao je na značaj finansijskih instrumenata, ali ne i bespovratnih grantova, naglašavajući da javna sredstva treba usmeravati tamo gde komercijalno finansiranje nije dostupno. Nakon predstavljanja čeških iskustava usledila je prezentacija investicionih potreba Srbije u oblasti zaštite životne sredine. Srpski učesnici ukazali su na ograničene budžetske kapacitete države za finansiranje dekarbonizacije industrije i naglasili da takve investicije treba posmatrati kao dugoročno ulaganje od strateškog značaja za državu.
Direktor Sektora za cirkularnu ekonomiju Nebojša Vraneš zatim je svoju prezentaciju posvetio objašnjenju pozicije Srbije, zakonodavnog okvira i potencijala za češko-srpsku saradnju. Prilikom planiranja aktivnosti u oblasti cirkularne ekonomije i zelene agende, češki subjekti trebalo bi da imaju u vidu srpski Program razvoja cirkularne ekonomije za period 2026–2030. godine sa pratećim Akcionim planom iz aprila 2026. godine, kao i Strategiju zaštite životne sredine Republike Srbije do 2033. godine, poznatu kao „Zelena agenda za Srbiju“. Prvi od ovih dokumenata usmeren je na upravljanje otpadom, vodne resurse, obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, inovacije i digitalizaciju. Operativni prioriteti obuhvataju podršku privredi u prelasku na cirkularnu ekonomiju, jačanje kapaciteta lokalnih samouprava i unapređenje sistema upravljanja otpadom. Program „Zelena agenda za Srbiju“ fokusiran je, između ostalog, na podršku dekarbonizaciji industrije, unapređenje kvaliteta vazduha i održivu poljoprivredu u ruralnim područjima.
Navedene teme predstavljaju jasan pravac za kompanije zainteresovane za srpsko tržište koje nude rešenja u oblasti cirkularne ekonomije. Razvrstavanje otpada i prateća oprema, poput kompostera, kontejnera velikog kapaciteta ili drobilica građevinskog otpada, spadaju među oblasti u kojima će Srbija nesumnjivo imati potrebe. Tu su i rešenja za kontrolu emisija, laboratorijske tehnologije, merni instrumenti, sistemi za prečišćavanje otpadnih voda, kao i digitalizacija i modernizacija proizvodnih linija radi smanjenja potrošnje energije. Posebno su značajni i transfer znanja o korišćenju nusproizvoda i otpada iz industrijske proizvodnje. Oblast održive poljoprivrede takođe pruža brojne mogućnosti za češke kompanije, uključujući i aktivnosti povezane sa češkim učešćem na EXPO 2027 u Beogradu. Jedna od tema češkog paviljona trebalo bi da bude održiva poljoprivreda i primena svemirskih tehnologija u toj oblasti.
Tema istraživačkih i inovacionih projekata predstavljena je i od strane češke kompanije Materiálový a metalurgický výzkum (MMV), koja je ukazala na dodatne perspektivne oblasti saradnje, uključujući odbrambenu industriju i razvoj dronova. Projekat CirkArena u Třinecu, sa kojim je MMV tesno povezan, pruža značajan potencijal za saradnju sa srpskim partnerima u oblasti istraživanja. CirkArena ima potencijal da privuče vrhunske naučnike iz cele Evrope, uključujući i Srbiju.
Pavel Danjek, ekonomski diplomata, Ambasada Republike Češke u Beogradu
Hana Marie Kuželova, stažistkinja, Ambasada Republike Češke u Beogradu