
Tri srpska grada nosioci odlikovanja Čehoslovački ratni krst
16.03.2015 / 11:15 | Aktualizováno: 05.02.2018 / 16:37
Čehoslovački ratni krst je čehoslovačko državno odlikovanje osnovano dekretom privremene Vlade Republike Čehoslovačke u Parizu dana 7. novembra 1918. Mimo uobičajene prakse, nosioci ovog odlikovanja su i Beograd, Kragujevac i Šabac.
Čehoslovački ratni krst je dodeljivan pripadnicima čehoslovačkih i savezničkih vojski za ličnu hrabrost pred neprijateljem, uspešno izvršno ili komandno delo i druga zaslužna borbena dela pri kojima su živote izložili opasnosti ili su svoje živote žrtvovali. Iako nije uobičajena praksa dodeljivanje ovog odlikovanja gradovima, dobili su ga Beograd, Kragujevac i Šabac.
Beogradu je odlikovanje dodeljeno na osnovu predloga od dana 28. oktobra 1925. „kao znak priznanja za junačku odbranu grada od zajedničkog neprijatelja u svetskom ratu 1914-1918.“ Svečano uručenje je bilo 27. juna 1926. u Narodnoj skupštini, a već 1. jula 1926. u Kabinet predsednika Republike Čehoslovačke je dostavljeno pismo zahvalnosti građana Beograda.
O odluci da se Šabac odlikuje Čehoslovačkim ratnim krstom za njegovo herojstvo tokom Prvog svetskog rata, rukovodstvo grada je u novembru 1925. obavestio čehoslovački ambasador u Beogradu Jan Šeba. Do svečane primopredaje je došlo dana 13. juna 1926. u šabačkom hotelu Pariz. Ovom prilikom su za počasne građane ovog grada imenovani čehoslovački predsednik Tomaš Garik Masarik i ambasador Jan Šeba. U znak zahvalnosti, bratstva i slovenske uzajamnosti ranije Pocerska ulica dobila je novi naziv Masarikova ulica.
Pored drugih odlikovanja koja su Beogradu i Šapcu dodeljena, Čehoslovački ratni krst je sastavni deo njihovih grbova.
Gradu Kragujevcu je odlikovanje takođe uručeno 1926. godine.